VATROGASNA ZAJEDNICA BARANJA

Vatrogasna zajednica Baranja se nalazi u Osječko-baranjskoj županiji, koja je smještena na istoku Republike Hrvatske.
Osječko-baranjska županija obuhvaća krajeve oko donjeg toka rijeke Drave prije njezinog utoka u Dunav kod Aljmaša, tj. cijelu hrvatsku Baranju i dio Slavonije koji gravitira gradu Osijeku. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine na prostoru Osječko-baranjske županije živi 305.032 stanovnika (3. najnaseljenija županija nakon Grada Zagreba i Splitsko-dalmatinske županije).

Baranja je pretežno nizinski kraj, najviši vrh Kamenjak ima 243 m, na Banskom brdu. Baranja geografska regija između rijeka Drave i Dunava; obuhvaća 5688 km2, od čega u Republici Hrvatskoj 1147 km2 a u Republici Mađarskoj 4541 km2.
Glavna veza Baranje s ostalim područjima Hrvatske jeste željeznička i cestovna prometnica Beli Manastir-Osijek.
Izgradnja Batinskog mosta preko Dunava kod Batine (1974 godine) pridonijela je boljem povezivanju sa susjednom Bačkom u Srbiji, a izgradnja cestovnog mosta preko Drave kod Belišća boljem povezivanju sa Slavonijom. Veza s Mađarskom ostvaruje se preko graničnog prijelaza Duboševica – Udvar i graničnog prijelaza Baranjsko Petrovo Selo – Beremend, cestom Beli Manastir-Mohač i željezničkom prugom Beli Manastir-Magyarboly.
Vrlo vlažne naplavne ravni, osobito u području Parka prirode Kopački Rit zauzimaju 63 % područja Baranje. Problemi poplavnih područja Drave, Dunava i Karašice rješavaju se već gotovo dva stoljeća. Do sada je u Baranji meliorirano oko 100.000 ha. Izgrađeno je oko 135 km nasipa i preko 1000 km kanala, a radi lakše plovidbe presječeni su i neki meandri Dunava i Drave. Najznačajniji vodeni tok je Dunav, koji je plovan čitave godine.

Baranja spada pod područja od posebne državne skrbi. To su područja koja su utvrđena radi postizanja što ravnomjernijeg razvitka svih područja Republike Hrvatske, poticanja demografskog i gospodarskog napretka, završetka programa obnove, povratka prijeratnog stanovništva i trajnog stambenog zbrinjavanja.
Prvoj skupini pripadaju tijekom Domovinskog rata okupirana područja gradova i općina koja se nalaze neposredno uz državnu granicu, a gradsko/općinsko središte nije od državne granice udaljeno više od 15 kilometara zračne linije i nema više od 5000 stanovnika prema popisu pučanstva iz 1991. godine, kao i sva preostala tada okupirana područja gradova, općina i naselja hrvatskog Podunavlja.
U Baranji prvoj skupini područja od posebne državne skrbi pripadaju područja gradova i općina: Beli Manastir, Bilje, Čeminac, Darda, Draž, Jagodnjak, Kneževi Vinogradi, Petlovac i Popovac.

Po završetku Domovinskog rata i povratka većeg broja stanovništva, kao pravni sljednik Vatrogasnog Saveza Općine Beli Manastir koji je prije rata brojio 32 dobrovoljna vatrogasna društva, 18.04.1999. godine Vatrogasna zajednica Baranja obnovila je svoj rad na sjednici skupštine koja se održala u Grabovcu u vatrogasnom domu, Brojno stanje članova u to vrijeme je bio sljedeći: operativnih članova 1406, pričuvnih članova 326, djece od 6 do 12 godina 166, mladeži od 12 do 16 godina 168, te članica 25.
Za prvog predsjednika Zajednice izabran je g. Ivan Košak, a za zapovjednika g. Franjo Bartolić.

Vatrogasna zajednica Baranja danas je krovna je organizacija baranjskih dobrovoljnih vatrogasnih društava, te je upisana u registar udruga Republike Hrvatske u svibnju 1999. godine, s registriranim sjedištem u ulici Vladana Desnice 2, u Belom Manastiru.